Dobro došli, gost
Username: Password: Zapamti me

TEMA: Astma, sve o astmi kod djece

Astma, sve o astmi kod djece 2 godina 5 meseci ago #46

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 327
  • Karma: 0
Povremeni napadi kašlja, piskanje, stezanje u grudima i otežano disanje, a naročito izdisaj.

Dešava se to kako tokom dana tako i noću ili poslije fizičkog zamaranja. Ovi simptomi astme su posljedica povećanog odgovora disajnih puteva na različite podražaje iz okoline. Izloženi tim podražajima disajni putevi postaju otečeni, suženi i ispunjeni sluzi. Dolazi do difuzne opstrukcije disajnih puteva...
Astma najčešće nastaje kao posljedica atopije, nasljedne porodične sklonosti alergijskoj reakciji. Postoje i takozvani pokretači astme koji mogu izazvati napade astme ili je pogoršati.
To su obično udahnuti alergeni: grinje kućne prašine, alergeni kućnih ljubimaca, plijesni te polen stabala, trava i korova. Prehlada, gripa, fizički napor, duvanski dim, hemijski iritansi, promjene vremena, jake emocije, izduvni gasovi i onečišćenje vazduha mogu, takođe, pokrenuti napad astme.

Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Astma, sve o astmi kod djece 1 godinu 5 meseci ago #317

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 327
  • Karma: 0
LIJEČENJE ASTME

Globalna incijativa za liječenje astme (GINA) kaže da je osnovni princip “stepenasti pristup liječenju astme” tj. liječenje na osnovu stepena težine astme. Astma je dinamična bolest koja se po učestalosti simptoma razlikuje od bolesnika do bolesnika, odnosno i kod istog bolesnika razlikuje se tokom vremena. Zato plan liječenja treba prilagoditi individualno svakom bolesniku ponaosob. U stepenastom liječenju vrsta i doza lijekova se povećava ili smanjuje shodno težini same bolesti. Tako je na osnovu učestalosti tegoba i promjena u plućnoj funkciji, astma klasifikovana kao najblaža ili povremena astma (tegobe su vema blage i rijetke, rjedje od jednom sedmično i nema noćnih simtpoma) i trajna ili perzistentna koja se u zavisnosti od učetalosti dnevnih i noćnih tegoba klasifikuje kao laka, umjerena i teška. Teška astma podrazumijeva da su tegobe svakodnevne, uz veoma česta pogoršanja, posebno tokom noći.

U zavisnosti od procjene težine primjenjuje se odgovarajuća terapija. Tako u slučajevima “povremene astme” i lijekovi se primjenjuju povremeno, dok “perzistentna astma” bilo da je laka, umjerena ili teška, zahtijeva redovnu (perzistentnu) primjenu lijekova.

Lijekovi za liječenje astme podijeljeni su u dvije grupe: lijekovi za dugotrajnu prevenciju i lijekovi za brzo otklanjanje tegoba. Cilj liječenja astme je život bez tegoba, te o dobroj kontroli bolesti govorimo onda kada je potreba za lijekovima koji otklanjaju simptome (ventolin, berodual..) veoma rijetka. Ukoliko je potreba za ovim lijekovima češća od jednom sedmično ili se jave noćne tegobe onda je neophodna primjena odgovarajućih lijekova za dugotrajnu prevenciju astme.

U lijekove za dugotrajnu prevenciju astme spadaju protivupalni lijekovi od kojih su najbolji i najefikasniji inhalatorni kortikosteroidi. To su lijekovi koji deluju samo lokalno na sluzokožu disajnih puteva. Nemaju neželjene sistemske efekte, bezbjedni su za primjenu i u dječijem uzrastu, pa čak i tokom trudnoće. Na našim prostorima poznati su pod nazivom Flixotide, Becotide i dr. U slučajevima lake perzistentne astme samo njihovom redovnom primjenom uspostavlja se potpuna kontrola bolesti. Ukoliko se radi o umjereno teškoj ili teškoj astmi potrebno je uz navedene lijekove dodati i tzv. dugodelujuće bronhodilatatore.

Najbolji rezultati pa i potpuna kontrola astme postiže se primjenom lijekova koji sadrže kombinaciju kortikosteroida sa dugodjelujućim bronhodilatatorom (preparati - Seretide, Symbicort).

Cilj liječenja astme je kontrola bolesti sa što manje medikamenata. Ukoliko se stabilnost astme održava najmanje tri mjeseca, moguće je postepeno smanjivati terapiju, sve dok se ne dodje do najmanje količine neophodnih lijekova ili se u odredjenim slučajevima lakše astme preventivna terapija u potpunosti obustavi.

Astma je hronična bolest što podrazumijeva kontinuirano praćenje i dugotrajno liječenje. To se mora objasniti roditelju, odnosno pacijentu zbog saradnje i uspješnog liječenja i uspješne terapije astme.

U astmi se koriste dvije grupe lijekova:
1. lijekovi za liječenje akutnog napada (za otklanjanje bronhoopstrukcije)
2. lijekovi za prevenciju (za kontrolu bolesti)

Lijekovi za liječenje akutnog napada

Lijekovi za liječenje akutnog napada mogu se podijeliti na: bronhodilatatore i protivupalne lekove.

Bronhodilatatori

Grupa lijekova koji dovode do bronhodilatacije, odnosno širenja bronhija otklanjanjem mišićnog spazma (grča) u bronhijama a i ubrzava mukocilijarni klirens, odnosno pokretanje i izbacivanje sekreta.

U ovoj grupi su:
- salbutamoli (Ventolin, Spalmotil, Aloprol)
- antiholinergici (Berodual)
- kratkodjelujući teofilini (Durofilin)

Lijekove iz prve dvije grupe treba primjenjivati inhalatornim putem mada postoji oblik i za oralno uzimanje, a iz treće grupe oblici su za oralno i parenteralno davanje (putem injekcija, najčešce se daju putem infuzija).

Prednosti inhalatornog načina davanja (udisanjem):
* neposredni kontakt lijeka sa velikom površinom traheobronhijalnog stabla
* dobar efekat sa niskim dozama, čime se izbegavaju veće koncentracije u krvi i neželjna sistemska dejstva.

Za efikasnu inhalatornu terapiju potrebno je:
* da su disajni putevi prolazni
* pravilna tehnika uzimanja lijeka
* da su čestice lijeka koji se udiše manje od 5 mikrona

Najbolje je pumpice uzimati preko komora, jer se tako izbjegava gubitak velike doze lijeka zbog nekoordinacije udah-pritisak, a i čestica većeg promjera koje ne prodiru u male disajne puteve istalože se na zidove komore tako da se udahne samo aktivni dio aerosola.
Za manju djecu koriste se komore sa maskom za lice (Bejbihaler), a za veću sa nastavkom za usta (Volumatik).

Kortikosteroidi

Hormonski preparati, najćešce se daje Prednizon, Prednizolon i Metilprednizolon
Oni deluju protivupalno, znači smanjuju otok sluznice i stvaranje sekreta i daju se ukoliko nije nastupilo poboljšanje nakon primjene bronhodilatatora koji su inicijalna terapija. U fazi akutnog napada treba ih dati na usta ili putem injekcija (u obliku spreja daju se samo u profilaksi). Oni su moćni lijekovi i njihovo nedavanje ili davanje u malim dozama, zbog straha od neželjnih dejstava, nema opravdanja jer se rizikuje napredovanje napada odnosno masivne bronhoopstrukcije i poremećaja gasne razmjene na nivou alveola. Posljedica je smanjenje koncentracija kiseonika u krvi, odnosno povećanje ugljen dioksida i razvoja hipoksije, odnosno hiperkapnije.


Lijekovi za prevenciju (za kontrolu bolesti)

Za sada za liječenje astme ne postoji kauzalna terapija, odnosno lijek koji bi izliječio astmu. Pored liječenja akutnog napada, postoje lijekovi kojima možemo kontrolisati bolest a to znači:

* da su pogoršanja rijetka (egzacerbacija akutnih napada )
* da su hronični simptomi minimalni
* da je plućna funkcija normalnih ili što bliže normalnim vrednostima
* da je dobro tolerisanje fizickog napora
* da je svakodnevna aktivnost, odnosno kvalitet života što bolji
* da su što manji neželjeni efekti date terapije
* da je što manji mortalitet (broj smrtnih slučajeva )


S obzirom da se astma događa u plućima, logično je da se lijekovi primjenjuju inhalacijskim putem.



Inhaler

Ponekad je upotreba lijeka u obliku inhalera nespretna, naročito kod male djece i starijih bolesnika, ali se može olakšati upotrebom komora za udisanje. Postoji nekoliko izvedbi tih komora, zavisno o dobi pacijenta.


Babyhaler


Za djecu do pet godina koristi se Babyhaler, a za starije Volumatic. Obje vrste komora mogu se nabaviti u apotekama.


Volumatic

Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Astma, sve o astmi kod djece 1 godinu 5 meseci ago #318

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 327
  • Karma: 0
Profilaktički lijekovi

Inhalacijski kortikosteroidi
Flixotide, Becotide

Imaju najjače protivupalno dejstvo. Smirivanjem upale oni smanjuju učestalost akutnog napada, ublažavaju hronične simptome, snižavaju bronhijalnu hiperreaktivnost,povećavaju plućnu funkciju i kvalitet života.

Upotreba putem sprejova u dozvoljenim dozama smanjuje sistemska neželjna dejstva a upotreba putem komora i ispiranje usta vodom nakon upotrebe sprječava kandidijazu (gljivičnu infekciju usne duplje). Inhalatornu terapiju treba primjenjivati diskontinuirano, najćešce u proljeće i jesen kada su prisutni i okidači i favorizujući faktori. Praksa je pokazala da, u tom stepenastom načinu liječenja, bolji su rezultati ako se počne sa većim dozama i davanjem više puta dnevno uz postepeno smanjenje.

Dugodelujuci bronhodilatatori
Serevent, Singulair

Djeluju sporije od simptomatskih lijekova, a njihov učinak traje duže. Sprječavaju noćne napade i napade izazvane fizičkim naporom. Treba ih uzimati redovno i dugotrajno, kao i inhalacijske kortikosteroide.

Oni nemaju protivupalni efekat pa se ne primenjuju kao monoterapija već u kombinaciji sa kortokosteroidima (kombinovane pumpice Seretide, Symbicort ).


Seretide je kombinacija Flixotida i Sereventa.



Symbicort


Imunoterapija

Specificna hiposenzibilizacija kontroverzna je u dečijem uzrastu pogotovo ispod 5god. Imunotreapija se sastoji u ubrizgavanju pod kožu manjih količina alergena. Na ovaj način se tijelo navikava na prisustvo alergenih supstanci. Važno je precizno utvrditi na koju vrstu alergena pacijent ima reakciju. Imunoterapija pomaže da se organizam izbori sa preosetljivošću na oderđeni alergen, ali je teško izvodljiva kod osoba koji reaguju na veći broj alergena.

Nespecificne bakterijske vakcine su potpuno beskorisne u preventivi astme a i kao metod za “jačanje imuniteta”.

Akupunktura je bez uticaja na kontrolu astme a diskutabilna je i njena bronhodilatacija, bez uticaja je na zapaljenje.

Čajevi i biljni ekstrati su bez profilaktickog dejstva, mogu da deluju i štetno kao alergeni a neki imaju i mitogenu ulogu.

Klimatsko liječenje: povoljna klima za asmatičare je suv i topao vazduh bez aerozagadenja (vazduh sličan u pustinjama .) Kod nas se najviše preporučuje duži boravak na moru od 3-6 mjeseci (ko to može!?). Često mijenjanje klime može da vodi pogoršanju jer predstavlja stres za pluća.

Sport i ishrana

Fizička aktivnost se danas smatra vidom liječenja astme jer se dijete pravilno fizički razvija a i ne izdvaja se od ostale djece što djeluje i povoljno na psihu djeteta. Bavljene sportom podrazumeva se u fazi mirovanja bolesti. Izbjegavati sport koji zahtijeva ubrzano i plitko disanje i bavljenje pri hladnom i vlažnom vremenu. Najviše se preporučuje plivanje pri čemu se angažuje cjelokupna muskulatura, kao i sportovi koji imaju fazu aktivacije i fazu mirovanja. Sportske aktivnosti treba da bude spram mogućnosti kompletnog stanja djeteta (pacijenta). Mnogi učesnici Olimpijskih igara, kao i neki slavni fudbaleri, teniseri, maratonci, vaterpolisti su asmatičari.

Da bi se organizam uspešno borio protiv alergena, potrebno je unositi dovoljno vitamina B, C, E, D i A, kao i kalcijuma i magnezijuma, zatim cinka. U ishranu treba uključiti integralne žitarice, mahunarke, veće količine povrća, voće, posno meso i ribu (losos, skuša), mliječne proizvode sa manjim procentom masti, do tri jajeta nedeljno. Izbjegavati veću količinu slatkiša, grickalice tipa Čipsa i Smokija, konzervisanu i masnu hranu, pohovana jela i pržena u dubokom ulju, kao i gazirane napitke, Preporučuje se konzumiranje lanenog sjemena, šljiva i suvih smokava, jer podstiču čišćenje organizma preko crijeva. Piti dovoljne količine tečnosti, najbolje vode (najmanje 2 litre dnevno). Voda pomaže da se sluz razrijedi i lakše izbaci iz organizma.

Slane sobe


Još u davna antička vremena stari Grci su otkrili da rudnici soli i slane pećine imaju dobar uticaj na disajne probleme. Rudari u rudnicima soli nisu obolijevali od plućnih bolesti pa se tako razvila speleoterapija (poseban oblik klimatoterapije) koja koristi samo prirodne uslove rudnika soli i slanih pećina. Speleoterapija je bila djelotvorna i jeftina metoda liječenja ljudi svuda po svijetu. Najviše slanih jama bilo je na teritoriju Austrije, Poljske, Slovačke, Rumunije, Rusije i Ukrajine i te jame i danas služe ljudima za liječenje i jačanje tijela.

Zbog činjenice da rudnici soli nisu dostupni u svim dijelovima svijeta nakon višegodišnjeg istraživanja ljekari i naučnici pronašli su način kako stvoriti uslove kao u slanoj pećini i djelotvorno sprovesti terapiju solju te takav način liječenja nazvali haloterapija. Ime dolazi od grčke riječi halo što znači so, pa bi se jednostavno moglo reći da je haloterapija liječenje solju. Pod tim imenom terapija je postala poznata u cijelom svijetu i počela se primjenjivati u slanim sobama.



Slana soba je prostorija čiji su zidovi, plafon i pod obloženi prirodnom kamenom soli iz rudnika. Posebnim uređajem koji se zove halogenerator,za vrijeme trajanja terapije u sobu se uduvavaju sitne, najfinije čestice kamene soli stvarajući mikroklimu kakva se nalazi u slanim pećinama.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Astma, sve o astmi kod djece 1 godinu 1 nedelju ago #351

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 327
  • Karma: 0
Kontrola i izbjegavanje pokretača astme

Grinje kućne prašine (Dermatophagoides pteronyssinus)


Grinje su česti stanovnici kućne prašine. Nevidljive su golim okom, a hrane se oljuštenim česticama lčjudske kože. Najčešće se nalaze u madracima, pokrivačima, plišanim igračkama. Stan je potrebno redovno čistiti, a iz spavaće sobe ukloniti tepihe, tepisone, zavjese, posteljinu s perjem, tapacirani namještaj. Potrebno je koristiti posteljinu koja se može prati na visokoj temperaturi i posebna sredstva za čišćenje. Sobu treba često prozračivati.

Kućni ljubimci


Životinje poput mačaka, pasa, hrčka i slično treba držati van kuće, a pogotovo izvan spavaće sobe. Ako životinja, ipak, živi u kući treba je redovno kupati.

Polen drveća, trava, korova


Ambrozija

Treba izbjegavati boravak u prirodi za vrijeme cvjetanja biljaka na koje postoji alergija te izbjegavati i provjetravanje stana u to vrijeme. Garderobu ne smijemo sušiti na otvorenom da se na nju ne zalijepi polen koji leti vazduhom. S obzirom da je koncentracija polena najveća ujutro, potrebno je izbjegavati sportske aktivnosti i kretanje u prirodi upravo u jutarnjim satima.

Gljivice i plijesni


Treba paziti na vlagu u kući, čistiti redovno mjesta poput tuševa i umivaonika. Ne treba upotrebljavati ovlaživače vazduha, a oprani veš treba sušiti vani. Potrebno je redovno provjetravati prostorije.

Duvanski dim je, takođe, snažan pokretač astme bez obzira da li pacijent puši ili udiše dim drugih. Povećava rizik alergijske preosjetljivosti u djece, a isto tako i težinu simptoma u djece kloja već boluju od astme. Alergičari trebaju izbjegavati javna mjesta i zatvorene prostorije gdje se puši. Roditelji djece koja imaju astmu ne smiju pušiti u njihovom prisustvu.



Fizički napor
Prije bavljenja sportom treba se posavjetovati s ljekarom o obliku aktivnosti te o lijekovima koje je potrebno uzeti prije aktivnosti.

Prehlada, gripa
Potrebno je izbjegavati kontakte s bolesnim osobama te vakcinisati se protiv gripe.


Nositi maske!


Prati ruke!

Izbjegavanjem pokretača astme alergičar smanjuje rizik od iritacije osjetljivih dišnih puteva, a u kombinaciji s protivupalnim lijekovima može se spriječiti i većina napada.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Astma, sve o astmi kod djece 1 godinu 1 nedelju ago #352

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 327
  • Karma: 0
Kontrola plućne funkcije

Najčešći i najvažniji test za astmu je mjerenje najveće brzine protoka vazduha u izdisaju. Normalni, tj. očekivani vršni protok vazduha (peak flow) zavisi od dobi, pola i tjelesne visine. Mjerenje vršnog protoka vazduha kod osoba koje imaju astmu ima jednaku važnost kao i mjerenje krvnog pritiska kod bolesnika s povišenim krvni pritiskom.
Za astmu nije važan samo trenutno izmjereni vršni protok, nego i razlike vrijednosti izmjerenih ujutro i uveče, kao i tokom nekoliko dana. Vršni protok vazduha potrebno je mjeriti svaki dan u isto vrijeme, a rezultate bilježiti u dnevnik koji se prilikom kontrolnog pregleda daje na uvid ljekaru. Na temelju tih podataka može procijeniti da li je terapija astme odgovarajuća ili je potrebno nešto mijenjati. Na temelju nižih vrijednosti vršnog protoka vazduha moguće je već nekoliko dana unaprijed predvidjeti pogoršanje bolesti i tako na vrijeme spriječiti napad.
Svakodnevnim mjerenjem ujutro i uveče tokom 2-3 sedmice, može se odrediti najbolji lični rezultat, a prema njemu se mogu odrediti i zone koje bitno olašavaju kontrolu bolesti.

Zelena zona predstavlja 80-100% najboljeg ličnog rezultata i znak je kontrole bolesti.
Savjet: ako uzimate bilo kakvu terapiju, nastavite i dalje tako!

Žuta zona predstavlja 60-80% najboljeg ličnog rezultata i signal je za oprez! Vaša astma se pogoršava!
Savjet:obavezno primijenite simptomatske lijekove, a možda će biti potrebno i povećati doze osnovnih.

Crvena zona predstavlja manje od 60% najboljeg ličnog rezultata i znak je za uzbunu.
Savjet: obavezno dodajte terapiji simptomatske lijekove i javite se svom ljekaru!

Za mjerenje vršnog protoka vazduha koriste se mjerači vršnog protoka vazduha (peak flow metri), jednostavne plastične naprave.


Pikfloumetar

Za mjerenje vršnog protoka vazduha potrebno je:

1. sastaviti mjerač
2. postaviti kazaljku na nulu ili najniži broj na ljestvici
3. stojeći ili sjedeći uspravno, udahnuti najdublje moguće, staviti u usta otvor mjerača i što jače i što brže dunuti u mjerač
4. očitati vrijednost na skali i mjerenje ponoviti još dva puta, a najbolji rezultat upistai u dnevnik astme.

Mjerači vršnog protoka vazduha:





Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.
Time to create page: 1.915 seconds