Dobro došli, gost
Username: Password: Zapamti me

TEMA: Sluh i vid novorođene bebe

Sluh i vid novorođene bebe 2 meseci 3 nedelja ago #551

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
Sluh bebe

Neonatalni skrining sluha je univerzalni program ranog otkrivanja oštećenja sluha, koji započinje već u porodilištu. Jednostavnim i brzim testom koji se zasniva na bilježenju otoakustičkih emisija, moguće je već drugog dana po rođenju utvrditi da li beba dobro čuje.
Jedna do tri od hiljadu rođenih beba ima teško oštećenje sluha. Zastoj u razvoju govora je prekasni znak nagluvosti. Cilj skrininga je da se oštećenje sluha otkrije do trećeg mjeseca, kako bi liječenje i habilitacija započeli što ranije, a dijete u potpunosti dostiglo vršnjake.
Inicijalni skrining test se radi prije otpuštanja iz porodilišta svim bebama, bez obzira na faktore rizika za oštećenje sluha. Kroz malu mekanu slušalicu dok beba spava, pušta se tihi ton, na koji se ukoliko je sluh uredan, dobija odgovor koji aparat registruje kao ”Prošao“. Ukoliko odgovor izostane, posle četiri nedjelje treba ponoviti test, sa konačnom audiološkom dijagnostikom (BERA, ASSR test) ukoliko je nalaz i dalje negativan.
Ukoliko postoje faktori visokog rizika za oštećenje sluha, bez obzira na uredan nalaz, test treba provjeriti još jednom u narednih 3-6 mjeseci zbog mogućnosti odloženog nastanka oštećenja. Faktori visokog rizika su: postojanje nasljedne gluvoće u porodici, intrauterine infekcije u trudnoći (TORCH), porođajna težina manja od 1500g, Abgar skor manji od 5/6, mehanička ventilacija duža od 5 dana, žutica sa eksangvinotransfuzijom, primjena ototoksičnih lijekova (gentamycin, amikacin) i urođene anomalije glave i vrata.
U cilju ranog otkrivanja oštećenja sluha, poželjno je da roditelji i sami prate norme razvoja do trećeg mjeseca: da li dojenče reaguje na glasne zvuke plačem, treptanjem, buđenjem ili prestankom sisanja, da li se umiri na poznate glasove ili zvukove i da li se oglašava tako što ciči i guče. Treba znati da se beba, od rođenja do 3 mjeseca, na poznate zvukove (glas roditelja) umiri, širi oči ili smiješi. Mijenja brzinu sisanja na zvuk, a prilikom jačih iznenadnih zvukova trepne, trzne se ili zaplače.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Sluh i vid novorođene bebe 2 meseci 3 nedelja ago #552

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
Vid bebe

Vid se postepeno razvija tokom prve godine, a kada dijete učini prve samostalne korake približi se nivou vida odrasle osobe. Prije je prevladavalo mišljenje da dijete po porodu ništa ne vidi, što se pokazalo netačnim. Kod rođenja je vidni sistem djeteta formiran, ali je, kao i većina drugih struktura poput mozga ili nekih drugih organa (bubrezi, jetra), zapravo nezreo. Stoga novorođenče svijet oko sebe vidi samo kao izmjenu svjetla i sjene, ali bez boja. Primjećuje samo obrise predmeta, i to onih većih u njegovoj blizini. Vrlo jasno raspoznaje obrise lica i tijela majke i njenom blizinom se smiruje.
U prvim mjesecima života, dijete još ne može kontrolisati mišiće koji pokreću očnu jabučicu pa ne može zaustaviti pogled na jednom predmetu tj. nije u stanju "fiksirati" predmet. Iz istog razloga, oba djetetova oka ne mogu u isto vrijeme gledati prema nosu (konvergencija) ili povremeno skrenuti u stranu (divergencija) te se dobija dojam da dijete škilji (strabizam).
U tom razdoblju, iznošenjem djeteta na izvor svjetla, npr. prema prozoru, majka može primijetiti da dijete zatvara oči, stiska očne kapke, a obje zjenice se sužavaju. Ovo je uredna reakcija djeteta na svjetlo, a znači da su prozirni mediji oka zdravi, a svjetlost prolazi i podražuje pozadinu oka (mrežnjaču), usljed čega se javlja opisana reakcija na svjetlost. Ako je ova reakcija odsutna ili prisutna samo na jednom oku, potrebno je potražiti savjet ljekara.
Pregledom prednjeg segmenta oka ljekar može utvrditi promjene izgleda očnih kapaka, širinu njihovog otvaranja, treptanja i osjetljivosti na svjetlo.
U slučaju povećanog očnog pritiska u djeteta se mogu uočiti povećane očne jabučice te povremena smanjena providnost rožnjače koja može biti povećanog promjera. Može se javiti i suzenje. Potrebno ga je otkriti u prvom mjesecu života, moguće već prvih dana. Optimalna dob otkrivanja je do kraja 3. mjeseca života djeteta.
U drugom mjesecu života dijete počinje uočavati predmete jasnih boja, a obrisi predmeta postaju oštriji i jasniji pa uspije fiksirati predmet na udaljenosti od 25-30 cm, što je upravo razmak na kojem komunicira s majkom. Da bi utvrdili prati li predmete, djetetu se pokaže igračka jasnih boja (npr. crvene) na udaljenosti od oko 25 cm od njegovog lica i pokuša mu se privući pažnja. Kada se uoči da dijete prati igračku, treba je pomicati na jednu i drugu stranu do 45°. Ako dijete ne pokazuje sigurnu saradnju, preporučuje se ponoviti test za mjesec dana.

Početkom trećeg mjeseca života uočava se znatniji napredak u sveukupnom rastu i razvoju, posebno vidnog sistema i to zahvaljujući razvoju mrežnjače (retine), posebno njenog središnjeg dijela (makule) koje reaguje na svjetlo. Dijete tada počinje jasnije da gleda pa jasno uočava kontrast crno-bijelo, zaustavlja pogled na predmetu koji prepoznaje s njegovim detaljima. I lice majke raspoznaje znatno jasnije i s puno više detalja. Raznim gestama, pa tako i vidom, odgovara na majčin pogled i smiješak.

U 4. mjesecu starosti se uključuje centralni dio retine (mrežnjače), dijete počinje “fiksirati” predmete, tj. može zaustaviti pogled na jednom predmetu.
U 4. mjesecu zainteresovanost djeteta možete testirati šarenim predmetom. Mašite npr. dječjom zvečkom, a dijete bi trebalo da je prati pogledom.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.
Time to create page: 0.339 seconds